Također, treba istaknuti kako je zahvaljujući Klementovim putovanjima i trgovačkim sposobnostima veliki dio proizvodnje išao van
granica Austro-Ugarske, pa su tako njihova vozila se našla na cestama
Njemačke,
Velike Britanije,
Kine,
Japana i
Australije. Tako se primjerice cijeli vozni park Japanske vojske sastojao od njihovih vozila dok je
1911. samo na
Rusiju otpadalo čak 30 posto od ukupne proizvodnje.
Godine
1908. počinju proizvodit
autobuse i taksije koji su poharali
Istok.
1910. se počinju baviti i aeronautikom, ali sve ostaje tek na pokušajima. Tada dolazi
I. svjetski rat radi kojeg se tvornica prenamijenjuje za proizvodnju granata i vojnih vozila. Nakon rata došlo je do pada Monarhije, a s njim je došla toliko priželjkivana češka nezavisnost. Međutim bila je jako loša gospodarska situacija. Propala su stara tržišta i trebalo je krenut iznova. Ni domaće tržište nije blistalo. Zavladalo je siromaštvo i zbog nestašice goriva automobili su bili jako rijedak prizor na cesti. Do
1923. tvrtka preživljava proizvodnjom motornih plugova, ali te godine stvari kreću na bolje. Sa novim gospodarskim zamahom rađaju se i novi modeli poput Tatra 11, Praga Alfa, Tip 100 te njegove izvedenice 105, 110 i 120.
Laurin&Klement je očajno trebao novitete da ojača i postane sposoban slijediti svjetske automobilističke trendove. Tada se
1919. pojavljuje konzorcij
Škoda koji uzima Laurin&Klement pod svoje okrilje. Nakon godina proizvodnje kamiona, blindiranih vozila, avio motora i slično
1924. počinje njihov ulazak u svijet automobila. Tada su potpisali ugovor s
Hispano-Suizom za proizvodnju i prodaju modela H6B.
1925. Škoda počinje iskorištavati Laurin&Klement i u kratkom vremenu na tržištu se nalazi cijela paleta osobnih vozila sa potpisom Škode. Nakon toga zbiva se spajanja te poduzeće Laurin&Klement biva trajno izbrisano iz trgovačkog registra. Godine
1928. i
1929. pojavljuju se Škoda 4R i 6R sa 4 i 6 cilindara. Nakon toga izlazi i model 860 sa velikim
osmerocilindričnim motorom obujma 3.9 litara koji se razvijao u najvećoj tajnosti. Sve je išlo dobro dok vlada nije povećala porez na aute što je imalo katastrofalne posljedice. Prodaja novih automobila je bila prepolovljena, a i veliki dio postojećih automobila povućen je iz prometa. Zbog toga Škoda konstruira mali auto koji je predstavljen
1933. godine pod imenom Škoda 420 Standard. Pokretao ga je 1.0 četverocilindraš snage 20 konja. Zatim izlazi 420 Popular koji je bio lakši i jeftiniji, a samim tim i popularniji, kao što mu i ime govori. Osim Populara ponudu nadopunjuje i jedan 420 Rapid, te luksuzni Superb koji simbolizira novi uspon Škode te početak značajnog prodora na svjetsko tržište.